...
TRENUTNO16:30 - 16:45Tehnologija

Društvo / Intervju

Balkalar: Etno zvuk s modernim pečatom

21.02.2025.

Na 11. izdanju MENT showcase festivala, jedan od bendova koji je posebno privukao pažnju bio je hrvatski etno sastav Balkalar. Prošle godine su objavili svoj debitantski album "Balkalar", na kojem su osam tradicionalnih balkanskih pesama oživeli svežim, modernim zvukom, dodajući im svoj pečat. Balkalar čine Irma Bulaja kao glavni vokal i violinistkinja, Pavle Kladarin na kontrabasu, Juraj Valentić na gitari i Marko Šturman na udaraljkama.

.

Vi ste bend iz Zagreba, ali svirate pesme, kao i neke žanrove koji potiču iz drugih balkanskih država. Šta se sve može čuti u vašoj muzici?

Irma: Pa, možete čuti od Baha do sevdaha. Bosanske, srpske, makedonske pesme, a iz Hrvatske sviramo uglavnom međimurske i istarske pesme.

Juraj: Trudimo se da se fokusiramo na muziku iz regiona. Balkan nudi paletu muzike i mi pokušavamo da obuhvatimo što više toga – to je cilj benda.

Irma: Ali opet, ne biramo muziku samo zato što dolazi odnekud, već zato što nam paše.

Šta je ono što jedna tradicionalna pesma treba da poseduje da biste je obradili?

Juraj: Pre svega, da se uklopi u naš izraz. Pesme poput "Niške Banje" i "Hajde Jano" odgovaraju našim instrumentima, koji su uglavnom drveni – gitara, violina, kontrabas i perkusije. Pesme poput "Mesečine" nikada nismo uspeli da izvodimo tako da zvuče moćno, kao što obično zvuče u drugim aranžmanima. Ali nam ni nije bila ideja da napravimo pesme koje će obuhvatiti svaku zemlju, već pre da se fokusiramo na ono što se nama dopada i što nam odgovara.

Irma: Neke pesme koje sviramo su apsolutni etno hitovi, dok su druge manje poznate. Ideja je da ljudi ukucaju ove poznate pesme na YouTube-u, pronađu nas i onda dođu i do naših obrada manje poznatih pesama, koje su više naš prepoznatljiv zvuk, jer ih ne izvodi toliko mnogo ljudi.

S obzirom na to da ste postojali dugo pre nego što ste objavili album, u kom trenutku ste odlučili da je pravi momenat za snimanje i objavljivanje?

Juraj: Pa, niko to nije očekivao kada smo počeli s bendom. Počeli smo kao ulični bend, nikada nismo imali autorske pesme, uvek smo radili obrade i nismo razmišljali o snimanju albuma. Međutim, kroz godine, nakon mnogo nastupa, sve više ljudi nas je pitalo kada ćemo nešto snimiti, a onda su se pojavili i oni koji su bili zainteresovani da nas podrže. Onda smo rekli – hajde da snimimo.

Irma: Nismo bili fokusirani na snimanje, uvek je to bilo negde u pozadini, ali stalno smo ponavljali: "Moramo nešto snimiti." I onda su se nekako stvari poklopile, dobili smo podršku, imali smo vremena i konačno smo snimili album.

Počeli ste na ulici, a sada svirate na festivalskim binama i klupskim koncertima. Šta vam nedostaje s ulice? Koje su prednosti i mane? Koja je razlika – šta vam se sviđa, a šta ne?

Irma: Ulica je spontana, možemo da kažemo: "Ej, hajde da sviramo za dva sata," i samo odemo, odsviramo, završimo i idemo kući. Nema nikakvih komplikacija.

Juraj: Instant keš. (smeh)

Irma: Tačno, ali na ulici nikada nismo imali ozvučenje, pa smo uvek morali da budemo što glasniji i "bombastičniji". To nas je ograničavalo – gubili smo puno mogućnosti, dinamike i izraza. Na bini, uz mikrofone i ozvučenje, možemo se bolje čuti i prikazati mnogo širi spektar izražaja nego na ulici. A što se tiče prelaska s ulice na velike nastupe, sve se desilo slučajno. Počeli smo da sviramo na ulici s 18-19 godina, ljudi bi nam prilazili i pitali da li hoćemo da sviramo kod njih u bircu. Onda iz jednog nastupa dođe sledeći, pa festival i tako smo polako napredovali godinama.

Juraj: A sad smo u Ljubljani, na showcase festivalu.

balkalar-ment6

Kakva je razlika u reakcijama publike na ulici i na festivalima i koncertima?

Juraj: Publika na festivalima odlično reaguje, bolja je atmosfera nego na ulici, jer su ljudi u intimnijem prostoru i mogu se opustiti. Došli su s namerom da slušaju koncert, platili su kartu i onda mi pravimo dernek. U klubovima je reakcija publike jača, atmosfera intenzivnija i zapravo mislim da najbolje reakcije dobijamo upravo van Balkana. Na primer, imali smo neverovatne svirke u Belgiji, Švajcarskoj, Beču – a to su ljudi koji uopšte ne poznaju te pesme. Na ulici je teže, prolaznici imaju samo nekoliko minuta, misli su im na sto strana i samo produže dalje. U klubu ili na festivalu, došli su da slušaju ono što ih zanima i atmosfera je mnogo bolja.

Sad ste na MENT showcase festivalu. Koliko vam znači što ste ovde i kakvi su vam utisci?

Irma: Ovo nije naš prvi showcase, tako da sada već imamo konkretne ciljeve, znamo s kim želimo da razgovaramo i šta želimo da postignemo dolaskom ovde.

Juraj: Showcase festivali su odlični jer tu učimo kako industrija funkcioniše. Ne dobijamo samo pohvale od publike, već i konkretne savete od ljudi iz muzičke industrije, šta nam je dobro, a šta može da se poboljša. Danas, da bi netko uspeo u muzici, mora da zna mnogo više od samog sviranja – kako koristiti društvene mreže, kako razgovarati s medijima, kako se oblačiti na bini... Nekada si mogao da biudeš samo gitarista Majkla Džeksona i to je bilo dovoljno. Danas moraš znati mnogo više, a showcase festivali ti daju upravo to znanje.

balkalar-ment4

Koji su vam planovi za budućnost?

Irma: Želimo više međunarodnih turneja, trenutno radimo na Nemačkoj i Francuskoj. Takođe, planiramo snimanje drugog albuma, a zatim i prelazak na autorsku muziku.

Ceo razgovor sa bendom poslušajte u plejeru:

A. Ninić

foto: Matjaž Rušt

Tagovi

Možda te još zanima:

.

Kreativne ideje iz pozorišta u kući

U samom centru Beograda nalazi se jedno ne baš svakidašnje pozorište, koje se bavi isto tako nesvakidašnjim temama. "Hartefakt" je,…

.

Završena blokada zgrade RTV-a

Nakon 22 sata studenti su obustavili blokade zgrada RTV-a i RTS-a tokom kojih je zaposlenima u javnim servisima bilo omogućeno…

.

Studenti blokirali zgradu RTV-a

Studenti u blokadi sinoć su blokirali sve ulaze u zgradu RTS-a u Takovskoj ulici, a ubrzo zatim blokirana je i…

.

Kako postaviti granice u poslu i životu bez osećaja krivice?

Postoji trenutak kada se zapitamo gde su granice. Gde prestaje naš lični prostor, a gde počinje odgovornost prema drugima? Kada…

.

Dva fakulteta, jedan album i svetsko prvenstvo: Priča o Aleksi Daniću

Jedna od osobina koja danas krasi mnoge mlade ljude jeste svestranost. Međutim, biti svestran, a istovremeno postizati vrhunske rezultate u…

.

Rad, bezbednost i pravo na izbor: Šta žene u regionu zahtevaju ovog 8. marta?

Osmog marta 1857. godine radnice u Njujorku izašle su i štrajkovale zbog loših uslova rada i nejednakosti. Osmog marta 1917. godine…

  • 15:00 Music Mix by Bea
  • 16:00 Popodne na O radiju
  • 16:30 Tehnologija
  • 16:45 Prava stvar
  • 17:00 Popodne na O radiju

Anketa

Na koji način koristiš ChatGPT?

Oradio logo